Ch’utirisanem
Ninb’ij qitzij: Ri nab’ey nuna’oj xib’ij: Re achin re’ man retaman ta achike tajin nub’än. Man ütz ta. Jun capitalist majun ajwinäq runa’oj, chuqa’ ch’aqa’ chik.
K’a ri’ Kemmerich, ri ko’öl-ramaj minister-president, xub’än jun post ri xa populism. Xinb’ij pa nuk’u’x: Tinb’ij jun aninäq tzolin tzij. Po k’a ri’ xwajo’ ninb’än ütz chuqa’ xinkanöj jub’a’.
Achi’el pa qitzij k’aslem, wawe’ k’o q’equ’m chuqa’ säq. Re’ q’alaj man jun rutob’anem ta richin “tiqatojtob’ej más Milei”. Ruma pa k’ïy rub’eyal yalan jun jaloj chij röj chuqa’ Argentina achi’el jun Grottenolm rik’in jun raketa. Chuqa’ pa fútbol, po jun chik na’oj ri’.
Rïn amaq’el xinb’ij: K’a toq nik’ow wo’o’ juna’ tikirel niqab’än ruq’isb’äl na’oj. Chuqa’ k’o chi ninb’ij: Qitzij. Tajin ninweyej. Niqetamaj ri’ pa fútbol: jeb’ël etz’anïk pa nab’ey nik’aj, po k’a ri’ nisach ri etz’anïk.
Ri nuna’oj chrij Milei chuqa’ Argentina:
Milei yalan xujikib’a’ Argentina pa macroeconomic patan. Re’ man kan ta propaganda, xa tikirel nijikib’äx rik’in inflation, chajin pwäq chuqa’ k’iyinem. Po k’a wakami man rutük ta jun nïm employment miracle o jun jikïl investment economy. Ri ajwinäq rajil ri nab’ey rusuk’umaxik yalan nïm, ri rujikilem rik’in ch’aqa’ chik amaq’ k’a man jik ta, chuqa’ ri rub’eyal chanpomanem jujun mul nusäch taq molaj ri e k’atzinel richin najinäq ütz k’iyinem.
Ri kan nuyon chuqa’ subjective nuna’oj chrij ri xub’än Milei pa nik’aj oxi’ juna’:
Ruch’ojixik inflation: q’alaj Pro
Runuk’ulem ajch’akulal pwäq: q’alaj Pro, po jujun taq q’atoj man ütz ta
K’iyinem: ch’amäl Pro
Rub’eyal meb’a’il: wakami Pro, rik’in jun yalan k’ax ruxulanïk pa nik’aj ramaj
Rusamaj winäq: yalan Con
Rub’eyal tojb’äl: jalajöj
Ch’aqa’ chik amaq’ k’ayij chuqa’ reserves: Con o man jik ta
Structural reforms: jalajöj k’a pa Pro
Taq molaj chuqa’ rub’eyal chanpomanem: Con
1. Inflation: Ri nimaläj rutzil samaj Milei
Toq xuchäp ri samaj Milei pa Dezember 2023, ri ik’ inflation k’o pa 25,5 Prozent, chuqa’ ri juna’ inflation pa 211,4 Prozent. Pa ruq’isb’äl 2024 xqaj pa 2,7 Prozent pa ik’ chuqa’ 117,8 Prozent pa juna’. Pa ruq’isb’äl 2025, ri juna’ inflation k’o pa 31,5 Prozent. Pa Mai 2026, ri ik’ inflation k’o pa 2,1 Prozent chuqa’ ri juna’ inflation pa 33,2 Prozent. [1] [2]
Nik’oxik: q’alaj Pro.
Ruqajik ri juna’ inflation pa más de 200 k’a pa 33 Prozent ja jun yalan nïm samaj. K’atzinel chik: wakami xq’atex ri oyob’enïk chi ri ruch’akoj chanpomanem xa xtitoj chik rik’in rutz’ukik pwäq.
Po 33 Prozent inflation man jikïl rajil ta. Chuqa’ 2,1 Prozent pa ik’, we amaq’el ta re’, k’a xtub’än jub’a’ menos de 30 Prozent pa juna’. Milei xuq’is ri inflation k’ayewal, man ja ta ri inflation.
2. Runuk’ulem ajch’akulal pwäq: qitzij utzil, jujun mul rik’in kow q’atoj
Argentina xuk’ül pa 2024 jun primary surplus jub’a’ 1,8 Prozent richin GDP chuqa’, chi rij ri interest payments, jun overall fiscal surplus jub’a’ 0,3 Prozent. Pa 2025 xpe jub’a’ 1,4 Prozent primary surplus chuqa’ 0,2 Prozent overall surplus. Rik’in re’ xe’ulitäj nab’ey pa jub’a’ kawinaq juna’ ka’i’ primary surpluses pa chijunam. [2] [3]
Nik’oxik: q’alaj Pro.
Jun chanpomanem ri amaq’el yalan nusäp pwäq chuwäch ri nrokisaj, man k’o ta chik normal capital-market financing chuqa’ nutoj ri ruch’akoj rik’in ri central bank, man tikirel ta nuq’ät inflation pa najinäq ruq’ij. Ruma ri’, ri Milei fiscal turnaround man jun neoliberal ko’öl na’oj ta, xa jun ruxe’el richin ronojel jikib’anem.
Ri runuk’ulem k’ayew. Ri primary government expenditure xqaj jub’a’ 30 Prozent pa qitzij rajil pa 2024. Capital expenditure, transfers chi ke ri provinces, subsidies chuqa’ pensions qas xek’axk’ol. [4]
Ütz yech’utirisäx subsidies chuqa’ man ütz ta taq sapoj pwäq. Po we pa k’ïy juna’ man niya’ ta pwäq chi ke b’ey, networks, taq tijob’äl, nim tijob’äl chuqa’ samajel provincial administrations, re’ man jun reform ta, xa nisach ri ruk’u’x chanpomanem.
Milei xujikib’a’ chi Argentina tikirel nuk’ül jun balanced budget. K’a man nujikib’a’ ta chi re budget re’ tikirel nisamäj rik’in jun samajel chanpomanem.
3. K’iyinem: qitzij k’astanïk, po k’a majun k’ak’a’ economic model
Ri real GDP xk’iy jub’a’ 4,4 Prozent pa 2025. Pa nab’ey quarter richin 2026, xk’iy chik 2,3 Prozent chuwäch ri jun juna’ o 0,7 Prozent chuwäch ri ik’owinäq quarter. [2] [5]
Nik’oxik: ch’amäl Pro.
Ri b’änikil chi ri rupolitika Milei xuk’waj Argentina pa jun amaq’el depression man tikirel ta nuch’ojij. Chi rij ri recession xpe jun q’alajinäq k’astanïk.
Po ri runuk’ulem nuchup nuqak’u’x. Pa nab’ey quarter richin 2026, re’ xek’iy ri sectors chuwäch ri jun juna’: [5]
Tikonïk: +18,1 Prozent
K’utunïk kär: +27,5 Prozent
Relesaxik taq ab’äj: +12,3 Prozent
Financial sector: +7,5 Prozent
Tz’akinem: +2,5 Prozent
Industry: −1,7 Prozent
K’ayij: −0,3 Prozent
Ajch’akulal nuk’samaj: −1,4 Prozent
Ri k’iyinem qas nipe pa tikonïk, raw materials, energy chuqa’ finance. E k’atzinel re taq sector re’, po ko’öl samaj nikitz’ük chuwäch ch’aqa’ chik. Ri yalan nikajo’ samajela’ sectors richin industry chuqa’ k’ayij man yalan ta yek’iy.
K’o chuqa’ jun base effect: Chi rij jun yalan qajinem, ri k’astanïk aninäq nik’ut jeb’ël pa ajilab’äl. Ri ütz taq molob’äl chuqa’ ruk’iyirisaxik Vaca Muerta man xa xe ta rusamaj Milei. Ri rupolitika xuchojmirisaj ri k’ulwachinem, po jujun peraj ri k’iyinem e k’o pa natural resources, ojer taq investment chuqa’ normalization.
4. Meb’a’il: nab’ey jun nïm k’axk’ol, k’a ri’ jun mayo’äl kow chojmirisaxïk
Re’ xb’ey ri rajilab’al meb’a’il: [6]
2. nik’aj juna’ 2023: 41,7 Prozent; yalan meb’a’il: 11,9 Prozent 1. nik’aj juna’ 2024: 52,9 Prozent; yalan meb’a’il: 18,1 Prozent 2. nik’aj juna’ 2024: 38,1 Prozent; yalan meb’a’il: 8,2 Prozent 1. nik’aj juna’ 2025: 31,6 Prozent; yalan meb’a’il: 6,9 Prozent 2. nik’aj juna’ 2025: 28,2 Prozent; yalan meb’a’il: 6,3 Prozent
Nik’oxik: pa nab’ey jun nïm Con, wakami jun k’atzinel Pro.
Pa nab’ey nik’aj juna’ 2024, ri devaluation, price deregulation, recession chuqa’ q’atoj xekik’waj millones chik winäq pa meb’a’il. Re’ man jun ko’öl ajilab’äl tzij ta, xa jun qitzij ajwinäq shock therapy.
Po chi rij ri’, ri meb’a’il man xa xe ta xqaj chuxe’ ri ruk’ojlem, xa chuqa’ qas chuxe’ ri ruk’ojlem chuwäch Milei xuchäp ri chanpomanem. Chij ri ruka’n nik’aj juna’ 2023 chuqa’ ri ruka’n nik’aj juna’ 2025, xqaj 13,5 Prozentpunkte.
Ri IWF nub’ij chi ri chojmirisaxïk qas xpe ruma ko’öl inflation, k’iyinäq real incomes, economic recovery chuqa’ yalan jikib’an social transfers. [7]
Estape’ ri’, jub’a’ 8,5 millones winäq pa ri nik’on urban area k’a e meb’a’ ta. Chikij ak’wala’ chuxe’ 15 juna’, ri rajilab’al meb’a’il k’a k’o pa 41,3 Prozent. [6]
Ruma ri’, ri suk’ ch’akoj ja re’: Milei pa nab’ey xuk’iyirisaj jun ajwinäq k’ayewal, po k’a ri’ xutz’ük k’ulwachinem akuchi’ ri meb’a’il yalan mayo’äl xqaj. E ka’i’ taq b’änikil e qitzij pa junam.
5. Rusamaj winäq: majun employment miracle
Pa nab’ey quarter richin 2026, ri unemployment rate k’o pa 7,8 Prozent, underemployment pa 11,1 Prozent chuqa’ ri peraj informal employment pa 44,2 Prozent. Ri informality xk’iy 2,2 Prozentpunkte pa jun juna’. Chuwäch ri jun juna’ man xilitäj ta jun statistically significant chojmirisaxïk pa employment o unemployment. [8]
Nik’oxik: yalan Con.
Jun economy tikirel nik’iy majun rutz’ukik tz’aqät ütz taq samaj. Ja re’ tajin nikik’üt ri taq tzij. Ri k’iyinem pa raw materials, tikonïk chuqa’ finance nuk’iyirisaj ri GDP, po man ruk’exel ta jun nïm rub’eyal samaj pa industry chuqa’ small and medium-sized businesses.
Ri qitzij chi jub’a’ konojel ka’i’ ajasamajel yesamäj pa informal rub’eyal nub’ij ko’öl social protection, man jik ta income chuqa’ meb’a’ tax chuqa’ social-insurance revenues. Wawe’ Milei k’a man nuya’ ta jun nik’ulwachin jaloj.
6. Tojb’äl: Ri nik’aj ajilab’äl nisachon
Pa 2025, ri ronojel wage index xk’iy 38,2 Prozent rik’in jun inflation richin 31,5 Prozent. Pa ajilab’anïk, re’ nub’än jun nik’aj real increase jub’a’ 5,1 Prozent. [1] [9]
Po ri registered private sector xa xk’iy 28,7 Prozent, chuqa’ ri public sector 28,9 Prozent. Ruma ri’, e ka’i’ moloj xkisäch jub’a’ ka’i’ Prozent pa qitzij rajil. Ri overall figure qas xyak ruma ri statistically yalan kow k’iyinem richin informal wages, 87,9 Prozent. [9]
Nik’oxik: jalajöj.
Ri real incomes yek’astäj chik, po man junam ta. Ri xa xe nub’ij ri overall index nuya’ jun yalan ütz ruwäch. Ri samajela’ pa formal private sector chuqa’, qas, public-sector employees man xetob’äx ta pa 2025 rik’in jun junam real-wage recovery.
7. Ch’aqa’ chik amaq’ k’ayij: Ri qas k’axk’ol man t’ojöl ta ruxikin Milei
Pa 2025, Argentina xuk’ayij elesan taq wachinäq pa rajil jub’a’ 87,1 Milliarden US-Dollar chuqa’ xuloq’ okisan taq wachinäq richin 75,8 Milliarden US-Dollar. Ri merchandise trade surplus k’o ruma ri’ pa jub’a’ 11,3 Milliarden US-Dollar. Po ri imports xek’iy 24,7 Prozent, toq ri exports xa xek’iy 9,3 Prozent. [10]
Ri current-account balance xujäl ri plus 0,9 Prozent richin GDP pa 2024 pa minus 1,1 Prozent pa 2025. Pa junam, yalan xsach ri rayib’äl richin runuk’ik net foreign-exchange reserves pa ruq’isb’äl 2025. K’a pa Mai 2026, ri central bank ruloq’on chik más de 7,3 Milliarden US-Dollar; ri net reserves xek’iy jub’a’ kaji’ Milliarden US-Dollar pa rutikirib’al ri juna’. Estape’ ri’, ri IWF xuk’utuj jun jikïl chik runuk’ik taq ch’aqa’ chik amaq’ chajinel pwäq. [2] [11]
Nik’oxik: Con o k’a man sukun ta.
Ja ri amaq’el Argentina k’axk’ol: Jun jikïl pwäq chuqa’ k’iyinäq income nikik’iyirisaj ri rayib’äl richin imports chuqa’ b’enam pa ch’aqa’ chik amaq’. We ri exports chuqa’ capital inflows man yetikïr ta yek’iy junam, nik’atzin chik dollar.
Jun chanpomanem tikirel nuk’ül jun budget surplus chuqa’ k’a ri’ nok pa jun foreign-exchange crisis. Ri rub’eyal Milei xa xtijikib’äx qitzij toq Argentina nuyäk positive net reserves rik’in ruyon uchuq’a’ chuqa’ man amaq’el ta nukuqub’a’ ruk’u’x pa IWF money.
8. Energy, mining chuqa’ deregulation: q’ijilan ütz na’oj
Ri energy chuqa’ raw-material sector yalan ütz nik’iy. Tikonïk chuqa’ mining e k’o chikij ri qas aninäq xek’iy pa nab’ey quarter richin 2026. Pa 2024 ri energy trade xuk’ül yan jun surplus richin 5,668 Milliarden US-Dollar, ri qas nïm pa 18 juna’. [5] [12]
Nik’oxik: Pro, po man xa xe ta rusamaj Milei.
Ko’öl capital controls, q’alaj taq rub’eyal chuqa’ investment incentives tikirel yalan yekikowirisaj Vaca Muerta, lithium, copper chuqa’ tikonïk. Re’ nuya’ chi re Argentina, nab’ey chik pa najin q’ij, ri samaj richin nuk’owaj ri amaq’el ruk’atzinel dollar.
Po Milei man ja ta xrïl Vaca Muerta, chuqa’ ri k’atzinel infrastructure xnuk’ pa k’ïy juna’. Ri k’atzinel ja we ri raw-material boom niq’ax pa infrastructure, productivity, industry chuqa’ tijonïk, o xa nitz’uk jun ko’öl export-oriented raxnaqil peraj.
9. Taq molaj: Wawe’ q’alaj man ütz ta ri ch’akoj
Argentina k’a etalan achi’el jun free democracy chuqa’ nuk’ül 85 pa 100 points pa Freedom House. Ruma ri’, sachinäq xa nita’ Milei achi’el jun dictator. [13]
Pa junam, k’o q’alajinäq taq retal k’axk’ol:
Rucha’ik rik’in decreto ka’i’ Supreme Court nominees achi’el temporary judges chi rij ri man xejikib’äx ta ruma ri Senate [14]
jun ch’utirsan cholna’oj richin public information nuk’un rik’in decreto [15]
kow winaqil taq oyowal chuwäch ajtzijol chuqa’ media [16]
nïm taq ch’oj rik’in nim tijob’äl chuqa’ na’ojil kanob’äl [13]
ruqajik pa press freedom ranking pa 98 chij 180 [16]
ri Corruption Perceptions Index k’a xa 36 pa 100 points, rank 104 chij 182 [17]
Nik’oxik: Con.
Jun president tikirel yerunik’oj media chuqa’ yalan nuchojmirisaj ri chanpomanem. Po winaqil xib’inem, rok’owik chuwäch ri amaq’el parliamentary procedures chuqa’ rutz’etik ronojel chajinïk achi’el ajk’ayewal oyowal man economic reforms ta.
Jun amaq’ achi’el Argentina qas nrajo’ etaman taq molaj. Ri investors man nikajo’ ta jun ronojel-tikirel k’amöl b’ey, xa independent courts, q’alaj taq rub’eyal chuqa’ contracts ri yek’ulun k’a chi rij ri jun chik jaloj chanpomanem.
10. Ruq’isb’äl: Ri man nupokonaj ta ruq’isb’äl na’oj
Ri mox na’oj chi Milei xa xusäch Argentina, ri ajilab’äl nikitz’ila’. Inflation, budget, k’iyinem chuqa’ wakami chuqa’ meb’a’il qas xechojmirisäx.
Ri libertarian success tzijob’äl chuqa’ aninäq na. Argentina k’a k’o jub’a’ 33 Prozent inflation, man tz’aqät ta external buffers, k’iyinäq informality, meb’a’ industry, nïm ak’wal meb’a’il chuqa’ jun chanpomanem ri yerutz’ët ajmolaj taq k’isb’äl achi’el oyowal q’atoj.
Milei xutz’aqatisaj ri nab’ey phase: xuq’ät ri qas fiscal chuqa’ inflationary qajinem.
Ri ruka’n phase k’a jaqäl na: private investment, productive jobs, k’iyinäq formal incomes, kow foreign-exchange reserves chuqa’ samajel public infrastructure.
Ri nuch’akoj k’a pa Juli 2026:
Macroeconomic stabilization: 8 pa 10
K’iyinem chuqa’ structural change: 6 pa 10
Ajwinäq k’iyinem: 5,5 pa 10
Rusamaj winäq: 4 pa 10
Ajmolaj rutzil: 4 pa 10
Ronojel ch’akoj: jub’a’ 6 pa 10
Ruma ri’, k’a wakami Milei man ja ta ri tzujun kolonel, chuqa’ man ja ta ri b’ix sachinel. Xub’än jun jeb’ël nab’ey xak richin rusuk’umaxik ri jikilem. K’a majun etaman ta we re’ xtitz’uk jun najinäq ruq’ij ütz rub’eyal o xa jun chik ko’öl Argentina jikib’anem chuwäch ri jun chik foreign-exchange crisis.
Kicholajem xe’el taq tzij
K’atzinel na’oj[1] Instituto Nacional de Estadística y Censos. Índice de precios al consumidor, ojer taq rutzijol k’a pa Mai 2026.
K’atzinel na’oj[2] International Monetary Fund. IMF Executive Board Completes Second Review of the Extended Arrangement under the Extended Fund Facility and Concludes 2026 Article IV Consultation with Argentina. 21. Mai 2026.
K’atzinel na’oj[3] Ministerio de Economía de Argentina. Resultado fiscal 2025. 16. Januar 2026.
K’atzinel na’oj[4] International Monetary Fund. Argentina: Request for an Extended Arrangement under the Extended Fund Facility. April 2025.
K’atzinel na’oj[5] Instituto Nacional de Estadística y Censos. Informe de avance del nivel de actividad, primer trimestre de 2026. Juni 2026.
K’atzinel na’oj[6] Instituto Nacional de Estadística y Censos. Incidencia de la pobreza y la indigencia en 31 aglomerados urbanos, segundo semestre de 2025. März 2026.
K’atzinel na’oj[7] International Monetary Fund. Argentina: Request for an Extended Arrangement under the Extended Fund Facility, tzijonem chrij meb’a’il chuqa’ social assistance. April 2025.
K’atzinel na’oj[8] Instituto Nacional de Estadística y Censos. Mercado de trabajo, primer trimestre de 2026. Juni 2026.
K’atzinel na’oj[9] Instituto Nacional de Estadística y Censos. Índice de salarios, diciembre de 2025. April 2026.
K’atzinel na’oj[10] Instituto Nacional de Estadística y Censos. Intercambio comercial argentino, diciembre de 2025. Januar 2026.
K’atzinel na’oj[11] International Monetary Fund. Argentina: 2026 Article IV Consultation and Second Review under the Extended Arrangement. Mai 2026.
K’atzinel na’oj[12] Secretaría de Energía de Argentina. En 2024 Argentina tuvo el superávit energético más alto de los últimos 18 años. Januar 2025.
K’atzinel na’oj[13] Freedom House. Freedom in the World 2026: Argentina.
K’atzinel na’oj[14] Poder Ejecutivo Nacional. Decreto 137/2025: nombramientos en comisión richin ri Obersten Gerichtshof. 25. Februar 2025.
K’atzinel na’oj[15] Poder Ejecutivo Nacional. Decreto 780/2024 chrij runuk’ulem ri okem pa ajwinäq tzijol. 30. August 2024.
K’atzinel na’oj[16] Reporters Without Borders. Argentina, World Press Freedom Index 2026.
K’atzinel na’oj[17] Transparency International. Corruption Perceptions Index: Argentina, 2025.